Endokrinologija

Endokrinologija se bavi poremećajima u radu žlijezda sa unutrašnjim lučenjem i oboljenjima koja nastaju kao posljedica tih poremećaja.

Dijabetes i bolesti štitaste žlijezde, ali i druga stanja i bolesti: hiperlipoproteinemije, ili povećanje holesterola i triglicerida, gojaznost i poremećaji ishrane, metabolički sindromi, bolesti paraštitastih žlijezda, nadbubrežne žlijezde, hipofize, ženskih i muških polnih hormona, poremećaj gustine kostiju, osteoporoza, osteopenija spadaju u domen endokrinologije.

Dijabetes se danas ubraja među najčešća endokrinološka oboljenja, sa prevalencom u stalnom porastu. To je posljedica modernog stila života i povećanja broja spoljašnjih etioloških činilaca, među kojima se posebno izdvaja gojaznost, fizička neaktivnost i stres.

Ogroman broj pacijenata (oko 50%) ne zna ili nije svestan da boluje od šećerne bolesti, čime se izlaže ozbiljnom riziku ranog razvoja mnogobrojnih komplikacija ove bolesti.

Mjerenje glikemije (OGTT, cjelodnevni profil), određivanje HbA1c, insulinemije, samo su neki od kardijalnih faktora za prevenciju, praćenje, kao i liječenje ove bolesti, a naročito za sprječavanje hroničnih komplikacija koje ova bolest donosi sa sobom.

Gojaznost, veliki problem današnjice, naročito među mlađom populacijom. Određivanjem BMI ( body mass index-a), kao i broja kalorija koje su potrebne za dnevne aktivnosti, mogu se odrediti adekvatne hipokalorijske dijete za pojedinca u skladu sa fizičkom aktivnošću.

Bolesti štitaste žlijezde su na drugom mjestu, odmah iza dijabetesa. Dva najčešća poremećaja su: pojačana funkcija, hipertiroidizam i snižen obim funkcije, hipotiroidizam. Promjena građe štitaste žlijezde, najčešće uvećanje, struma, može biti udruženo sa hiperaktivnošću ali i sa hipoaktivnošću žlijezde.

Mnoge bolesti štitaste žlijezde u početku ne daju subjektivne tegobe. Kasniji tok bolesti može biti podmukao, neprepoznat, sve do razvoja komplikacija. Većina poremećaja u funkciji žlijezde, na vreme otkrivene, mogu biti i u potpunosti izliječene.

Postavljanje dijagnoze

Ultrazvukom se određuje veličina žlijezde, promjene u građi i vaskulariziciji parenhima. Otkrivaju se i procjenjuju fokalne ili lokalizovane promjene ( nodus- čvor ili cista) . Na osnovu nalaza donosi se odluka o daljem načinu liječenja ili praćenja.

Pored kliničkog pregleda profesora endokrinologije dostupan Vam je ultrazvučni pregled štitne žlezde, abdomena (nadbubreg, gušterača) kao i kompletna laboratorijska dijagnostika.